-
Hrvatsko kraljevstvo u borbama s,Turcim,,,,,,u jednom razdoblju su svu tezinu borbe s,Turcima nosili hrvatski plemici i velikasi. Ponajvise su to bili Zrinski, Frankopani, Erdodyji i drugi
1433. Kralj Zigmund Luksemburski uspostavlja 3 obrambena tabora: hrvatski tabor za obranu Hrvatske i Dalmacije, slavonski tabor usmjeren prema Uni i usorski tabor za obranu sjeverne Bosne i Podunavlja.
1443-1444. Veliki turski rat Vladislava II. Jagelovica.
Matija Korvin (1458.-1490.) sklapa savez sa Bosnom protiv Turaka
1459. pad Srbije---uvjek je padala,zahvaljujuci pameti svesrblja
ljeti 1463. Mehmed II. napada Bosnu, pad Bosne
jeseni 1463. Matija oslobadja dio Bosne do Jajca, uspostavlja Jajacku i Srebrnicku banovinu
1464. Matija Korvin imenovao Mirka Zapolju upraviteljem kraljevstva bosanskoga i banom Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Osmanski pohod na Bosnu. pohod kralja Matije Korvina na Bosnu.
1465. pada Blagaj na Sani
1471. pada Pocitelj na Neretvi, vazna utvrda
1480. Matija Korvin upada u Bosnu do Sarajeva
1482. pada Herceg-Novi, godina pada Hercegovine
Vladislav II. Jagelovic (hrv.-uga. kralj od 1490.-1516.) uveo placanje ratne dace (dica) u Ugarskoj, ali je Hrvatsku oslobodio placanja te dace radi ceg je svesrblje masovno prelazilo na Islam da bi ostvarili milost u Stambolu.
1490. izbio rat za hrvatsko-ugarsku krunu izmedju pristasa Vladislava II. i pristasa Maksimilijana Habsburgovca.
1491. PoZunski mir koji je okoncan rat za hrvatsko-ugarsku krunu. Svi se velikasi nisu pokorili novom kralju.
1491. velika pobjeda hrvatske bansko-feudalne vojske u bitci u klancu Vrpile, nedaleko od Krbavskog polja, nad Turcima koji se vracaju sa pohoda po Kranjskoj
1493. Rasap grada Modrusa. Krbavska bitka, veliki poraz hrv. snaga. Znatni ljudski gubitci, vecina hrv. plemstva je izginula.
1494. Prezivjelo hrv. plemstvo se skuplja na Sabor u Bihacu, odakle 10. travnja preko pape i njemackog cara Maksimilijana salje poruku krscanskoj Evropi u kojoj vapi za pomoć. Kolovoza osmanske snage presli su Savu kod Mitrovice te pustosili istok Hrvatske, odvevsi 7000 zarobljenih iz pozeske, samoborske i zagorske okolice. Jakup-pasa upao u Hrvatsku preko Une, a neki nezasticeni velikasi mu se pokorise. Iznimno lose financijsko stanje: juzno od Save i Kupe nikakve se ratne dace nije pobiralo, buduci da su te krajeve Turci gotovo unistili, a u sjevernoj Hrvatskoj samo polovica „izvanredne dace". U listopadu kralj Vladislav obracunava se s Lovrom Ilockim, osvajajuci i opsjedajuci njegove gradove.
1495. Kralj Vladislav sklopio primirje s Turcima.
1513. pobjeda kod Dubice
1518. prodor hrvatskih snaga do okruzenog Jajca
1519. novi prodor hrvatskih snaga do okruzenog Jajca (ban Petar Berislavic), Hrvatska dobila naslov Antemurale Christianitatis (papa Lav X.
1520. Ban Petar Berislavic pogiba u turskoj zasjedi na Vrazjoj gori kod Korenice.
1521. pada Beograd, Kljuc Ugarske i Hrvatske, Turci osvajaju Srijem, padaju Knin, Sinj i Skradin
1522. Govor Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana njemackim stalezima u Nürnbergu, neusliseni vapaj za pomoc Hrvatskoj.
1525. prodor hrvatskih snaga do okruzenog Jajca
1526. Sulejmanov pohod na Ugarsku preko Hrvatske (Osijek i Vukovar). Mohacka bitka. Pada dinastija Jagelovic u Hrvatskoj i Ugarskoj.
Hrvatski Sabor u Cetinu 1527. bira Ferdinanda Habsburgovca za kralja, a slavonski u Dubravi bira Ivana Zapolju za kralja.
1527. gradjanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj, Ferdinand I. salje snage u Ugarsku, bitka sa Zapoljom kod Tokaja, pobjedjuje, zauzima Stolni Biograd i Budim, opsada Varazdina, slavonsko plemstvo u Krizevcima izabire Ferdinanda Habsburgovca za kralja; osmanske snage osvajaju Liku, Krbavu, dolinu rijeke Zrmanje i Udbinu, prekid kopnene veze sj. i j. Hrvatske
1528. Osmanlije osvajaju Jajce i Banju Luku, pad Jajacke banovine.
1527.-1530. savez Ivana Zapolje sa Osmanskim Carstvom protiv kraljevina pod Habsburgovcima; sultan Zapolji predaje prava na Ugarsku i za nj osvaja Budim, 1529. opsjeda Bec, Zapoljina struja osvaja Slavoniju, Ferdinand salje kranjsko konjanistvo u Slavoniju od kojih stradava Zagreb, 1530. novi sabor slavonskog plemstva u Krizevcima okoncava gradjanski rat.
1532. Pomirbeni sabor u Keneseu. Treci Sulejmanov pohod na Ugarsku i Bec, neuspjesna turska opsada Kisega (zadrzale ih snage Hrvata Nikole Jurisica), u povratku se Turci vracaju preko Hrvatske, sultanova skupina pravcem duz Drave od Varazdina, Koprivnice i Virovitice, a vezirova preko Krizevaca, Cazme i Posavinom, spajajuci se kod Beograda. Bezvladje u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji koje je trajalo od 1532. do 1537. godine.
1533. Ferdinand i brat Karlo V. mobiliziraju 100.000 ljudi kod Beca. Ljeti Ferdinand i Sulejman ugovaraju mir.
1536. Turci upali u ist. Slavoniju, osvajaju Pozegu i jos neke utvrde u blizini.
1537. Turci osvojili Klis nakon ustrajne Kruziceve obrane, pad j. Hrvatske. Pada Pozega. Katzianerova vojna: protupohod u Slavoniju, cilj Osijek; vojskovodja bjezi, poraz u bitci kod Gorjana
24. veljace-februara 1538. mir u Velikom Varadinu izmedju Ferdinanda i Ivana Zapolje: Zapolji priznato kraljevanje u dijelu Ugarske gdje je vladao, Ferdinandu priznato pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju, a po Zapoljinoj smrti i Ugarska; rodjenjem sina Zapolja prenosi prava na sina Ivana Sigismunda, a ne na Ferdinanda
24. travnja-aprila 1538. Turci zauzeli Dubicu. Bijeg posade iz Subockog grada i Jasenovca. Zbog moguceg pada Hrastovice, bio je ugrozen i Zagreb, no Tomo Nadazdi i Marko Tomasovic vratise Jasenovac.
5. rujna-septembra 1538. Ferdinand na prijedlog Nikole Jurisica daje posebne privilegije vecinom katolickim Vlasima kojima su dopustili naseliti se po Bilogori i uz pritoke Cazme,na Zumberku-Sv.Geri.
1539.-1540. Oruzane razmirice po posjedima biskupa Simuna od Erdeda i knezova Zrinskih (brace Ivana i Nikole)
1540. - 1547. habsbursko-osmanski rat 1540. - 1547.
1540. Turci iz bos. i kliskog sandzaka udarili na zrinske posjede u Pounju; turska opsada Zrina, Zrinski odolio opsadi.Zapolja umro 22. srpnja-jula. Ugarska na Rakoskom polju polovicom rujna izabrala Zapoljinog sina za kralja,Ferdinand vojno reagira radi ostvarenja prava na Ugarsku, osmanska protureakcija 1541. je 4. pohod koji uglavnom obuhvaca Ugarsku;formira pasaluk koji dijelom obuhvaca i hrvatski teritorij, Ferdinandu ostaje z. Ugarska te ostatak Hrv. Kraljevstva.
1541. stanje: Hrvatska na jugu Kupe pak do Une i do mora nije ni oporezovana zbog ratnih razaranja jos od kralja Vladislava II., a u Slavoniji samo 10.645 ognjista se moglo oporezovati; u Krizevackoj zupaniji tek 1501.
1543. Bosanski pasa provalio u Slavoniju, cije su granice bile slabo uredjene, 15. travnja-aprila zauzeli Vocin (Ocin), Stupcanicu, Caklovac, Bijelu Stijenu, Cazmu (Zacezan), Orahovicu,Valpovo i Pakrac. 26. travnja-aprila Sulejman II. krenuo iz Drinopolja prema Savi na Ugarsku (5. Sulejmanov pohod). Poc! U lipnja-junu sagradjeni za tur. vojsku mostovi kod Petrovaradina i Osijeka. U lipnju i srpnju u Ugarskoj pali su Siklos, Pecuh, Budim, Ostrogon i Stolni Biograd. Intervencija hrvatsko-ugarskih snaga kod Blatnog jezera protiv tatarskih haranja; bitka kod Somljova. 24. kolovoza hrv. pobjeda u Gackoj kod Otocca. Car Ferdinand sabrao vojsku za protuudar na Ostrogon, no zbog protivljenja pola njegove vojske (Ceha i Moravljana) morao je odustati. Sabor trazi stalnu organizaciju slavonske krajine. 5. studenoga pozeski sandzakbeg Muratbeg napao Brezovicu. 6. studenoga-novembra pala Brezovica, zbog cega su napusteni Pakrac i Petrovina.
1544. Pala Kraljeva Velika. Sisak utvrdjen.Neuspjela Ferdinanrodva mirovna inicijativa preko egerskog preposta Jerolima Adarna (jer je umro 1545.) te Karla V.
1545. 4. svibnja-maja poraz u kod Konjscine. Pad grada Moslavine. Primirje u Budimu. Slavoniju brani Wildenstein, Pounje od Kostajnice do Bihaca ban Zrinski, u Bihacu kapetan Juraj Sauer, u Ripcu Erazam Sauer, u Senju kapetan Martin Gall. Pali grad Moslavina i gradovi na Moslavackim i Garickim brdima: Plodin, Kosuta i Garic. Neuspjesna turska opsada Ustilonje.
1547. Ferdinand nakon teskih poraza trazi primirje od 5. godina, placa godisnji danak od 30.000 dukata. Sklopljeno 19. lipnja-juna.
1552. Erdeljski zapleti rezultiraju novim sukobima s Turcima, koji su osvojili Viroviticu, Cazmu (opet) i Kostajnicu i Moslavinu, sve do rijeke Cesme. Hrvatska podize utvrdu Sisak i Senj. Primirje.
1554. 24. kolovoza-augusta Bitka kod Djurdjevca.
1556. Turci neuspjesno opsjedaju Siget u Ugarskoj, velike zasluge hrvatskih snaga. 17. srpnja-jula izdajom pala Kostajnica.23 srpnja-jula Bitka kod Rinje. Pao Novigrad (Dvor na Uni).
Zrinski postaju vlasnici Medjimurja i Cakovca, koji im postaje sjediste.
1557. Zagreb se pocinje nazivati hrvatskom prijestolnicom.
Hrvatska zilavo drzi Pounje, Kostajnica i Bihac kljucni gradovi. "Vrata Hrvatske" Kostajnicu sramotno predaje kostajnicki kapetan, cime Turci prelaze Kupu, pljackaju Turopolje, turski poraz pod Zagrebom. Pada Banovina. Obrambena crta je umjesto Une, Kupa.
Ferdinand uvodi sredisnji ured, Ratno vijece za sve kraljevine kojima je kralj (Austrija, Ceska, Hrvatska i Ugarska)
1559. Veliki poraz turskih snaga u bitci kod Klane.
1560. - 1564. habsbursko-osmanski rat 1560. - 1564.
1562. Primirje.
1564. Maksimilijan Habsburgovac postaje novi hrvatski kralj.
1565. - 1568. habsbursko-osmanski rat 1565. - 1568.
1565. Turski pohod na Hrvatsku, osvajaju Krupu na Uni, koju je branio Matija Bakic s malom posadom. Hrvatska pobjeda kod Obreske (blizu Ivanica), pod vodstvom bana Petra Erdődyja.
1566. Neuspjesni pokusaj nagodbe sa Ivanom Sigismundom Zapoljom, novi gradjanski rat. U svibnju-maju 6. Sulejmanov pohod na Ugarsku, na poticaj Mehmed-pase Sokolovica. Udar na Siget, bazu odakle je Nikola Subic Zrinski kretao u napad na Turke oko Blatnog jezera. Pada Siget.
1567. Maksimilijan potice pregovore o miru.
1568. U Drinopolju dogovoren mir na 8 godina: odredbom tog mira Ivan Sigismund se mora nagoditi sa Maksimilijanom.
1570. Ivan Sigismund Zapolja se odrekao naslova kralja, ostaje erdeljskim vojvodom, Maksimilijan se obvezuje da ce Erdeljci sami izabrati vladara poslije Zapoljine smrti.
1571. Umire Ivan Sigismund Zapolja, a s njime izumiru Zapolje.
Radi obrane su ustrojene kapetanije u Senju, Ogulinu, Bihacu, Hrastovici, Zumberku, Ivanicu, Krizevcima i Koprivnici i tako je pokriveno podrucje od mora do Drave. Uspostavljen sustav vojnickih utvrda i strazarnica: Karlovacka ili Hrvatska krajina i Slavonska vojna krajina odnosno Varazdinski generalat su bile pod izravnom kraljevom upravom, Banska krajina pod hrvatskom banskom upravom.
1573. Gupceva seljacka buna, bitke kod Krskog i Stubickih Toplica
1574. Turci napali Bihac.
1575. Ferhat-pasa osvaja porjecje Gline i medjurjecje Une i Kupe. Bitka kod Budackog.
1576. Rudolf II. postaje hrvatski kralj. Padaju Cazin i Buzim.
1577. Padaju Kladusa, Ostrozac, Zrin, Pecigrad, Podzvizd i Dreznik. Pocela opsada kljucnog grada Gvozdanskog. Padaju posljednji dijelovi (osim Bihaca i okolice) podrucja Hrvatskog Kraljevstva kasnije nazvanog Turska Hrvatska, a danas poznatog pod nazivom Bosanska Krajina.
1578. Palo Gvozdansko. Kralj predao neposrednu upravu u Vojnoj krajini stricu Karlu, izvan nadleznosti Hrvatskog Sabora i bana, unatoc zestokim prosvjedima istih. Krajem godine vraceno Gvozdansko, Zrin, Novigrad i ine utvrde zapadno od Une;, Ferhad-begova vojska razbijena i protjerana preko Une. Epidemija kolere rasipa krscanske redove, sto dovodi do novog upada Ferhad-begove vojske u Pounje.
1579. Izgradjen Karlovac.
1580. Bosna postaje osmanski pasaluk. . Pada Bihac. Turski upad na Turopolje.
od 1584. niz manjih pobjeda hrvatske vojske (Slunj, Ivanic Grad.
Dugi rat 1591. - 1606.
1591. Hasan-pasa Predojevic opsjeda Sisak. U protuudaru i progonu Turaka oslobodjena Moslavina. Turci u povlacenju pale okolinu Bozjakovine i Vrbovca. Na to Hrvatski Sabor donio Odluku o sveopcem zemaljskom ustanku (insurekciji) na obranu domovine i o dostavi hrane vojsci. Time u ratnim okolnostima kad ban uputi poziv, u rat moraju poci svi plemici hrvatskog kraljevstva osobno, sve duhovne osobe, gradjani i kmetovi.
1592. Turci ne uspijevaju osvojiti Sisak, kljuc Hrvatske. Za tu svrhu su sagradili grad Petrinju radi zaobilazenja Siska i da im posluzi kao istureno uporiste za napade na Hrvatsku. Opsjedaju i osvajaju nekad slobodni kraljevski grad Bihac, koji se nikada vise nece moci osloboditi, te ce trajno ostati izvan hrvatskog teritorija,zapravo vracen matici Zemlji Bosni.
1593. sisacka bitka, katastrofalni poraz turskih snaga
1594. veliki krscanski protuudar na Petrinju, koju Turci u povlacenju pale. Petrinja poslije opet pada pod tursku vlast.
1595. Oslobodjena Petrinja i sve ozemlje u sjevernom porjecju rijeke Kupe. Rudolf II. poziva potlacene naroda na protuturski ustanak. Cesti hrvatski upadi na osmanske posjede, Vlasi pocinju dolaziti na hrvatsku stranu, sukobljavaju se sa starosjediteljima.
1606. Zitvanski mir, stabilizacija hrvatske granice, Hrvatskoj vraceni Cazma, Petrinja, Rovisce i Moslavina, Bosni Bihac. Nakon ovog Vlasi sve intenzivnije mijenjaju stranu i prelaze novoj strani koja je pobjedjivala, turskoj.
============================================
1618.-1648. zatisje zbog Tridesetogodisnjeg rata
1663. - 1664. habsbursko-osmanski rat 1663. - 1664.
kraj 16. - poc. 17. st. - naseljavanje Vlaha
Veliki turski rat 1662. - 1699.
zimski pohod 1664. (pohod preko Osijeka)
Sisacka tvrdjava kod koje se odvila kljucna bitka ovog rata.
Datum
1493.-1593. (1606.)
2. pol. 15.st. - 16. st.
Lokacija
podrucje Hrvatskog Kraljevstva na istoku, od granicne linije na istoku iz razdoblja prije turskih osvajanja sve do istocne granice "ostataka ostatakc Hrvatske".
Ishod
Osmansko Carstvo je osvojilo istocne djelove. Hrvatska se uspjela obraniti na Kupi. Rat je zakljucen mirom na Zitvi 1606.
